Svima najpoznatija pojava polarne svjetlosti je polarna svjetlost koja se najčešće pojavljuje oko zemljinih polova i na tu se pojavu misli kad se kaže polarna svjetlost odnosno aurora borealis (sjeverna) ili australis (južna) svjetlost. Postoje i manje poznate pojave aurore kao što je "stabilni crveni aurorin luk" (SAR arc). SAR arc je pojava otkrivena 1956. godine i naziv pojave je recimo pogrešan jer se ne radi niti o aurori niti o stabilnoj pojavi, ali kad su ovu pojavu znanstvenici prvi puta uočili dali su joj takav naziv jer podsjeća na auroru.

Polarna svjetlost (aurora) nastaje kad se nabijene čestice sa Sunca (sunčev vjetar) sudare sa Zemljinom magnetosferom i atmosferom što pojednostavljeno rečeno uzrokuje da naša atmosfera svijetli i ta pojava se javlja bliže zemljinim polovima.
Stabilni crveni aurorin luk (SAR arc) je pojava koju uzrokuju ekstremna termalna i kinetička energija unutar Zemljine atmosfere i ova pojava nije još do kraja istražena. Osim ove pojave postoji i pojava koju nazivamo snažna termalna emisija koja ubrzava (STEVE) koja može nastati iz stabilnog crvenog aurorinog luka. Obje pojave još nisu potpuno znanstveno istražene, ali istraživanja pokazuju da nastaju u vrijeme visoke geomagnetske aktivnosti odnosno za vrijeme geomagnetskih oluja.
Ono što se prošle nedjelje moglo vidjeti na nebu iznad Hrvatske je i polarna svjetlost, ali i stabilni crveni aurorin luk (SAR arc) obzirom da ono što smo vidjeli jest bila aurora jer se na momente ispod crvenog sjaja mogao vidjeti i zeleni sjaj i dok je bio aktivan plesao je baš kako treba kad je aurora, poput raznobojne zavjese koju nosi vjetar. Crveni dio pojave na nebu je bio tzv. SAR arc.

Aurora 2003. - Foto: Boris Štromar