Hrvatski astronomski savez pomaže ponovno oživljavanje projekta astronomije na Lastovu
U vremenu od 2008. do 2010. godine na Lastovu je na inicijativu Tamnog neba Slovenije u suradnji s Općinom i Turističkom zajednicom Lastovo te Parkom prirode Lastovsko otočje tri godine za redom održavan Međunarodni skup o parkovima tamnog neba. Uz savjete iz Tamnog neba Slovenije (Andrej Mohar), Općina Lastovo je u tom vremenu krenula u rekonstrukciju javne rasvjete te je postala prva lokalna samouprava u Hrvatskoj s potpuno ekološkom rasvjetom i prije donošenja bilo kakvih propisa o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. U organizaciji trećeg međunarodnog skupa 2010. godine sudjelovao je i Hrvatski astronomski savez (Dorian Božičević, mag. theol.) koji je već iduće godine u suradnji sa svojim članicama Astronomskim društvom Beskraj (Indramani Sharma dipl. ing.) i Astronomskim društvom „Leo Brenner“ (dr. sc. Željko Andreić) na Lastovu organizirao radionice iz astronomije za osnovnoškolce te je pokrenuta inicijativa za osnivanje astronomskog društva na Lastovu i pokretanje postupka za proglašenje Međunarodnog parka tamnog neba. Nažalost, poradi nedostatka financijskih sredstava, ali i poradi nekih drugih okolnosti, projekt je zastao s razvojem.
Na poziv Diane Magdić iz Turističke zajednice Lastovo u posjet Lastovu je nakon desetak godina ponovno došao glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević te su obiđene potencijalno zanimljive lokacije za astronomska motrenja i postavljanje kamera za praćenje meteora Hrvatske odnosno Globalne meteorske mreže. Dogovorena je daljnja suradnja oko početka mjerenja kvalitete noćnog neba u svrhu kandidature Lastova za dobivanje statusa Međunarodnog parka tamnog neba ili Međunarodnog utočišta tamnog neba te aktivnosti iz astronomije za građane i turiste, a održan je i sastanak u Udruzi za promicanje kulture i umjetnosti Dobre Dobričević vezano za korištenje njihovog prostora za potrebe radionica iz astronomije za osnovnoškolce. U idućem razdoblju očekujemo održavanje sastanka s predstavnicima Parka prirode Lastovsko otočje i Općinom Lastovo te postizanje sinergije svih institucija na otoku oko oživljavanja projekta „Lastovo otok zvijezda“ kako bi astronomija napokon zaživjela u turističkoj ponudi otoka i kako bi se osigurale kontinuirane izvannastavne i izvanškolske aktivnosti iz astronomije za djecu i mlade.
 
2021 Dorian Bozicevic-karta neba Diana Magdic web
Dorian Božičević i Diana Magdić uz vrteću kartu neba u Lastovu

Centar za posjetitelje i zvjezdarnica u Poljicama, još jedna kamera meteorske mreže i besplatni Internet na Humcu

Od 14. do 19. veljače glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević je boravio u Jelsi te su nastavljene aktivnosti u suradnji s Turističkom zajednicom Jelsa vezano za proglašenje Općine Jelsa prvom Međunarodnom zajednicom tamnog neba u Hrvatskoj i područja oko eko-etno sela Humac prvim Međunarodnim parkom tamnog neba na našim otocima.
U proteklih nekoliko dana nastavljena su detaljna mjerenja svjetlosnog onečišćenja na području čitave općine, a na zgradi Poljoprivredne zadruge „Vrisnik" na Humcu je postavljena još jedna kamera Hrvatske meteorske mreže odnosno Globalne meteorske mreže koja za razliku od postojeće kamere može snimati cijelo nebo odjednom i bilježiti meteore (aktualne snimke i podaci dobiveni putem nove kamere mogu se pratiti na sljedećoj poveznici: http://istrastream.com/rms-gmn/?id=HR001Y). Pored nove kamere, na Humcu je uspostavljena bolja internetska veza te je osiguran besplatan pristup Internetu posjetiteljima na širem području oko zgrade Poljoprivredne zadruge „Vrisnik".
U srijedu je u Općini Jelsa održan sastanak na kojem su sudjelovali načelnik općine Nikša Peronja, predsjednik općinskog vijeća Ivan Grgičević, direktorica Turističke zajednice Jelsa Marija Marjan i glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević, a bilo je riječi o aktivnostima provedenim tijekom prošle godine i proteklih dana, mjerenju svjetlosnog onečišćenja i dodatnom poboljšanju rasvjete na vjerskim i kulturnim objektima kako bi bila ekološki prihvatljivija, planu aktivnosti koje bi se trebale nastaviti u travnju te o rekonstrukciji zgrade bivše područne osnovne škole u naselju Poljica i njenoj prenamjeni u centar za posjetitelje sa zvjezdarnicom u svrhu daljnjeg razvoja astroturističke ponude na području Općine Jelsa. Naime, za potrebe izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju školske zgrade u Poljicama i daljnje aktivnosti oko proglašenja zajednice tamnog neba planira se prijava projekta na sufinanciranje Splitsko-dalmatinskoj županiji dok se rekonstrukcija i prenamjena zgrade u centar za posjetitelje i zvjezdarnicu planira financirati prijavom projekta na Ministarstvo turizma i sporta.
Projekt stvaranja novog turističkog proizvoda na području Jelse kroz proglašenje cijelog teritorija Općine Jelsa zajednicom tamnog neba, a područja oko eko-etno Humac parkom tamnog neba te izgradnja potrebne infrastrukture kao što je centar za posjetitelje sa zvjezdarnicom te osiguravanje drugih potrebnih sadržaja i usluga prvi je takav sveobuhvatan projekt usmjeren razvoju astroturizma u Hrvatskoj.

 

2021 hmm humac

Na nebu 21. prosinca 2020., na zimski suncostaj, dogoditi će se bliski susret planetarnih razmjera koji se nije dogodio od 1623. godine. Naime, 21. prosinca doći će do rijetke vrlo bliske konjunkcije Jupitera i Saturna te će nam se Jupiter i Saturn te večeri na nebu prividno naći skoru u istoj točki odvojeni jedan od drugoga svega 0,1° (1/10 stupnja) odnosno svega 6 lučnih minuta.

 

ŠTO JE TO KONJUNKCIJA?

Pojam konjunkcija dolazi od latinske riječi coniunctio = sveza, a označava raspored dvaju nebeskih tijela kada se, gledano sa Zemlje, približe jedno drugomu na najmanji razmak u ovom slučaju o kojem govorimo radi se o Jupiteru i Saturnu.

 

konjunkcija prikaz

 

HOĆE LI JUPIER I SATURN STVARNO DOĆI JEDAN BLIZU DRUGOGA?

Jupiter i Saturn u stvarnosti uopće neće bit blizu već milijunima kilometara udaljeni jedan od drugoga, ali iz naše perspektive, gledajući sa Zemlje, oni će se poravnati i prividno jako približiti jedan drugome na nebu.

 

KOLIKO SE ČESTO DOGAĐAJU KONJUNKCIJE JUPITERA I SATURNA?

Jupiter i Saturn se prividno na nebu približavaju gledano sa Zemlje svakih 19,85 godina obzirom da Jupiteru treba 11,86 godina, a Saturnu 29,4 godine da obiđu oko Sunca i tada tu pojavu njihova bliskog mimoilaženja na nebu zovemo „velikom konjunkcijom“. Posljednja velika konjunkcija se dogodila 28. svibnja 2000., ali je istu bilo praktički nemoguće vidjeti obzirom da su nam tada Jupiter i Saturn na nebu bili vrlo blizu smjeru Sunca pa je sunčeva svjetlost onemogućavala motrenje pojave.

 

KOLIKO JE RIJETKA KONJUNKCINA POPUT OVE 2020.?

Ovakvo tijesno približavanje Jupitera i Saturna je vrlo rijetko i slobodno možemo reći da ga neke generacije neće nikada doživjeti. Kao što smo već rekli zadnja ovako bliska konjunkcija se dogodila davne 1623. godine i tada tu pojavu nitko nije mogao vidjeti jer su Jupiter i Saturn bili preblizu smjeru Sunca. Zadnja ovakva tijesna konjunkcija koja je bila lako vidljiva dogodila se 4. ožujka 1226. godine. Ugrubo možemo reći da se ovakva velika konjunkcija ponavlja svakih 800-tinjak godina.

 

konjunkcije prosle bubuce

 

GDJE I KADA GLEDATI VELIKU KONJUNKCIJU JUPITERA I SATURNA?

Sunce nam 21. prosinca zalazi oko 16 sati i 25 minuta, a Jupiter i Saturn će bit na nebu nisko na jugozapadu pa će najbolje vrijeme za motrenje ove pojave biti od 16 sati i 30 minuta do od prilike 18 sati obzirom da nam Jupiter i Saturn zalaze oko 18:45. Gledano golim okom, ova će pojava izgledati skoro kao da su se Jupiter i Saturn spojili dok će se kroz dvogled ili teleskop Jupiter i Saturn moći motriti u istom vidnom polju. Kroz teleskop će u istom vidnom polju biti moguće vidjeti i četiri najveća Jupiterova mjeseca Io, Europu, Ganimed i Kalisto te najveći Saturnov mjesec Titan.

 

2020 12 21 konjunkcija

U tijeku je posljednja velika opozicija Marsa sve do 2033. godine!
 
Opozicija je termin u astronomiji koji označava položaj nekog planeta u odnosu na Zemlju i Sunce kada se Sunce, Zemlja i taj planet i točno ovim redoslijedom nađu u ravnini. Kad se neka planeta nađe u položaju opozicije, tada se ona i Zemlja na svom putu oko Sunca nađu najbliže. Opozicije su periodična pojava, a obzirom da se i Zemlja i ostale planete gibaju po eliptičnim stazama, udaljenost odnosno blizina na kojoj se nađemo varira ovisno na kojem dijelu staze se taj događaj dogodi. Zašto je to važno? Zato jer kad se nađemo bliže, taj planet možemo bolje vidjeti, a u slučaju Marsa je to vrlo značajno jer je Mars vrlo malen. Osim što ćemo Mars moći bolje vidjeti sa Zemlje u trenutku ovako bliske opozicije je tamo lakše otputovati ili nešto poslati.
 
Opozicija Marsa
 
Opozicije Marsa se događaju u prosjeku svakih 26 mjeseci, ali svakih 15 do 17 godina se dogode posebno bliski susreti. Ti posebno bliski susreti se događaju kada se trenutak opozicije poklopi sa trenutkom kada je planeta, u ovom slučaju Mars u perihelu, a perihel je položaj kada planete putujući po svojim eliptičnim stazama dođu u točku najbližu Suncu. Kod tzv. perihelne opozicije će se Zemlja i u ovom slučaju Mars naći posebno blizu što je periodična, ali ne i tako česta pojava. Mars i Zemlja su se jako blizu posljednji puta našli 2018. godine, a sljedeći ovako bliski susret čekat ćemo do 2033. odnosno 2035. godine. Treba napomenuti da se Mars obzirom na blizinu u listopadu na nebu ističe svojim sjajem i da je u tom periodu sjajniji i od Jupitera.
 
Opozicije marsa 2018-2035
 
GDJE I KADA ĆETE MOĆI POGLEDATI MARS KROZ TELESKOP?
 
KOPRIVNICA
Mjesto: kod gradskih bazena Cerine
Vrijeme: 18. 10. 2020. (nedjelja) /18:00 - 21:00
Organizator: Astronomsko društvo Koprivnica
 
MALI LOŠINJ
Mjesto: trg RH
Vrijeme: 18. 10. 2020. (nedjelja) / 20:00 - 22:00
Organizator: Astronomsko društvo "Leo Brenner"
 
SPLIT
Mjesto: Zvjezdano selo Mosor (Gornje Sitno)
Vrijeme: 16. 10. 2020. (petak) i 17. 10. 2020. (subota) / 19:00 - 24:00
Organizator: Zvjezdano selo Mosor - znanost, kultura, umjetnost
 
Osim Marsa, na početku večeri posjetitelji će moći motriti Jupiter i Saturn koji nam pomalo odmiču.

Facebook @astronomskisavez